TEMA SEDMICE Centri za mentalno zdravlje su prava mjesta za traženje pomoći

Kriza, siromaštvo i depresija učinili svoje: Više od milion ljudi u BiH trpi neku od trauma iz rata I kod zdravog čovjeka dovedu do sloma i pojave psihičkih problema


Kriza, siromaštvo i depresija učinili svoje: Više od milion ljudi u BiH trpi neku od trauma iz rata

Ekonomska kriza, siromaštvo i depresija, samo su neki od uzroka stresa koji i kod zdravog čovjeka dovedu do sloma i pojave psihičkih problema.  

Do ovih stanja uglavnom dovode stres uzrokovan najčešće gubitkom radnog mjesta, finansijski krah, prezaduženost ili neki drugi problem s kojim čovjek ne zna sam izaći nakraj.  

Izuzetan značaj

Stres je ponekad dovoljno snažan da i kod zdravog pojedinca dovede do sloma i pojave psihičkih problema. No, nerijetko kod pojedinaca odranije postoji određena osjetljivost, a pojava stresora okidač je za psihičku nestabilnost. Zbog svega toga više ih nije moguće ignorirati, nego ih je potrebno prevenirati i liječiti priznatim terapijskim metodama i tehnikama.

Prvo mjesto koje bi čovjek s ovim problemima trebao posjetiti je neki od centara za mentalno zdravlje. Razvoj ovih centara u BiH počeo je neposredno nakon rata s ciljem pružanja podrške ljudima koji nose posljedice agresije na našu zemlju. U tim ustanovama se, također, sve više pružaju usluge savjetovanja, psihološke podrške, kao i psihoterapije svim građanima BiH, a ne samo oboljelima.

Goran Čerkez, zamjenik federalnog ministra zdravstva, za „Avaz“ kaže da se u BiH, osim u bolnicama, zaštita mentalnog zdravlja obavlja u 74 centra za mentalno zdravlje u sklopu domova zdravlja. Od toga su 44 centra u Federaciji BiH, 27 ih je u RS i jedan u Brčko Distriktu. U centrima rade multidisciplinarni timovi koje čine psihijatar, dva psihologa, socijalni radnik, okupacioni terapeut te medicinske sestre.

- Važnost ovih centara je nemjerljiva jer se bave prevencijom, promocijom i zaštitom mentalnog zdravlja u lokalnim zajednicama. Centri predstavljaju kontinuitet brige nakon bolničkog liječenja i doprinose boljoj integraciji u društvo osoba s mentalnim poremećajima – kazao je Čerkez. 

Prevencija suicida

Integrativni sistem liječenja mentalnih poremećaja podrazumijeva popravljanje stanja upotrebom adekvatnih lijekova, uvođenjem koordinirane brige, okupacione terapije, psihološkog savjetovanja kao i drugih oblika podrške koji doprinose boljem mentalnom zdravlju, ali i socijalnoj inkluziji kao bitnom elementu blagostanja.

  • Goran  Čerkez: Bolja integracija u društvo
    Goran Čerkez: Bolja integracija u društvo (Avaz)

- Uvođenjem novih usluga koordinirane brige, odnosno pravljenjem i praćenjem plana oporavka korisnika usluga, značajno je smanjen broj rehospitaliziranih pacijenata. Također, uvođenjem okupacione terapije u sklopu centara za mentalno zdravlje došlo je do boljeg oporavka korisnika usluga – rekao je Čerkez. 

U radu centara za mentalno zdravlje od izuzetne važnosti je intersektorska saradnja. Centri usko sarađuju s obrazovnim ustanovama i centrima za socijalni rad u prevenciji nasilja, suicida te zaštiti mentalnog zdravlja najmlađe populacije.

Također, značajne aktivnosti odvijaju se s pravnim sektorom u provođenju mjera psihosocijalne podrške osobama koje su u sukobu sa zakonom.

Pomoć traže i mladi

Prema nekim istraživanjima, procjenjuje se da u BiH ima više od 1.200.000 osoba s jednim simptomom PTSP-a i da su sve osobe koje su preživjele rat imale neke vidove traume, bez obzira jesu li kao vojnici bile direktni učesnici rata ili kao civili trpjele svakodnevna granatiranja.

Psiholog Mirela Hadžić u razgovoru za „Avaz“ kaže da je sve više i mladih osoba, ali i onih koji se bave složenim poslovima koji trebaju savjet i usluge stručnjaka.

  • Hadžić: Smanjena stigma
    Hadžić: Smanjena stigma (Arhiv)

- Ohrabruje činjenica da se sve veći broj mladih javlja u Centre radi stresa, pritisaka, ispitnih rokova te traže usluge savjetovanja ili psihološke podrške radi prevazilaženja problema. Ovo nam govori da je značajno smanjena stigma te da sve veći broj osoba shvata važnost odlaska psihologu radi zaštite svog zdravlja i prevencije bolesti – kaže Hadžić. 

Ovisnost o alkoholu poseban problem  

Kada se govori o mentalnom zdravlju, poznato je da veliki broj osoba koje pate od mentalnih poremećaja ostane netretiran radi stigme. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, čak 45,4 posto depresija, 62,3 posto anksioznih poremećaja, 18 posto psihoza ili 39,9 posto bipolarnih poremećaja ostane netretirano. Poseban problem predstavlja ovisnost o alkoholu, gdje se procjenjuje da čak 92,4 posto osoba ostane netretirano.

Preuzmite aplikacije Dnevnog avaza za Android i iOS.

Povezano
NA VRH