MOSTARSKA LEGENDA Kako je nastala izreka „Nadrlj'o kao Žuti“

Kako je Neretva čudnim šumom dozivala svoje žrtve Uvijek se poštovao ovaj datum, možda što je u dalekoj prošlosti zabilježeno mnogo slučajeva utapanja


Kako je Neretva čudnim šumom dozivala svoje žrtve

Drugi dan avgusta u Mostaru su još od davnih vremena na poseban način poštovali, kao datum kada se u rijeci Neretvi ne smije kupati. Brojne starije generacije posebno pamte riječi koje su im upućivale njihove majke i nene, a koje im i danas odzvanjaju u ušima: „Danas nećeš na kupanje. Neretva riče!“ 

 Čudni šum

Ta zabrana kupanja na ovaj datum vuče korijene iz legende koja kaže da svakog 2. avgusta Neretva svojim čudnim šumom, a neki se zaklinju da je to rika, doziva svoje žrtve.

 - Iz dubokih virova i brzaca tada dopire rika čudesnih podvodnih bića koja se okupljaju i odabiru svoju žrtvu - kaže legenda.

Šemsudin Zlatko Serdarević, poznati mostarski novinar i hroničar, potvrđuje nam da se uvijek poštovao ovaj datum, možda najviše iz razloga, kako navodi, što je baš tada u dalekoj prošlosti zabilježeno mnogo slučajeva utapanja.

Međutim, Serdarević iznosi da ova legenda donosi i objašnjenje za čuvenu mostarsku uzrečicu „Nadrlj'o ko Žuti“.

Kako nam govori, često se prepričavalo da se nekada u Mostaru baš 2. avgusta pojavio mladić kojeg su građani zbog svoje plave kose prozvali Žuti. Niko nije znao, kaže Serdarević, kako se zove i otkuda je stigao, a plijenio je svojom uglađenošću, dobrotom i obrazovanjem.

Brojne verzije

 - Ne znajući za riku Neretve, Žuti je, iscrpljen od vrućine, zaplivao Neretvom i utopio se. Ili, kako Mostarci kažu, „hajrovala ga Neretva“. Uzaludno su vješti mostarski plivači tražili njegovo tijelo, jednostavno Žuti je nestao kako je i došao - kaže nam Serdarević.

Ipak, kazuje on, legenda o Neretvi koja riče i o Žutom ima brojne verzije.

Preuzmite aplikacije Dnevnog avaza za Android i iOS.

Povezano
NA VRH